Smokva Zamorčica

Plodovi Zamorčice su srednje veličine, kruškolikog oblika, sa tankom kožicom koja prelazi iz zelene u ljubičasto-smeđu nijansu kada dozri.

Meso je slatko, sočno i intenzivno aromatično, što je čini savršenom za sveže konzumiranje, sušenje ili preradu u marmelade i slatkiše.

Ova sorta smokve cvijeta rano i daje plodove dva puta godišnje, čime se povećava njen prinos i ekonomska isplativost za uzgajivače.

Zamorčica je poznata po otpornosti na sušu i razne bolesti, što je čini lakom za održavanje i pogodnom za organske farme.

Koristi se za potrošnju u svežem stanju, ali i za sušenje.

Dozrijevanje: od početka 8.mjeseca pa sve do početka 10.mjeseca. Sorta rađa obilno i redovno. Rađa jedanput godišnje.

Plod: je srednje veličine, kožica je tanka i lako se guli, meso je belo do blago crveno, vrlo sočno i slatko.

8,10 

Nema na zalihi

PREPORUKE ZA SADNJU I UZGOJ

TLO:
Smokva voli duboka i plodna tla koja dobro gospodare vodom i hranjivima. Ne podnosi teška glinena tla

KLIMA:
Smokva je biljka toplih podneblja, dobro podnosi niske temperature u dobi mirovanja stoga ju možemo saditi i u kontinentalnim područjima. Na niske temperature osjetljiva su mlada stabla i jednogodišnji izboji. Iste bi tzrebalo dodatno zaštititi. U kontinentalnim područjima poželjno ju je saditi na područjima zaštićenim od vjetra i niskih temperatura.

VRIJEME SADNJE:
U mediteranskim područjima poželjno ju je posaditi u jesen, a u proljeće u kontinentalnom području.

NAČIN UZGOJA:
Na okućnicama najćešće sadimo pojedinačne biljke, a u nasadima su razmaci 6 do 8 metara, ovisno o bujnosti sorte. Razlikujemo  jednorotke koje obično zriju od kolovoza  do studenog,  i dvorotke čija prva zrioba traje od konca lipnja i kroz prvu dekadu srpnja, a drugi rod počinje koncem  kolovoza i traje sve do listopada.

SAVJETI ZA SADNJU:
Smokva voli rahlo tlo, stoga joj treba iskopati veću jamu kako bi se kvalitetno ukorijenila. Provodnicu  prikraćujemo tek druge godine u proljeće.

REZIDBA:
Smokva je dosta osjetljiva na rezidbu jer teško zacijeljuje rane, posebno na jačim granama. Najčešći  uzgojni oblik je  vaza, s tri skeletne grane. Njih oblikujemo na visini 80 – 100 cm od tla.

GNOJIDBA:
Posebno je važna  kod razvoja mladih biljaka. Količina N-P-K gnojiva ovisi prije svega o tlu na kojem je posađena i nedostatku pojedninog hraniva. U pravilu, u jesen dodajemo gnojiva s većim udjelom fosfora i kalija, a u proljeće s većim udjelom dušika.