Kruška Buttira Hardy

Kruška Butirra Hardy je vrlo snažno i rodno stablo.

Plod kruške Butirra Hardy je srednje velik do velik, jajolikog oblika.

Kora je zelena (crvenkasta na strani izloženoj suncu), hrapava na mjestu gdje se spaja s peteljkom, gruba, s mnogo sitnih lenticela (točkica).

Meso kruške Butirra Hardy je bijelozelenkasto, topivo, mirisno i vrlo ukusno, blago kiselkasto.

Prikladna je za svježu konzumaciju, ali joj je trajnost ograničena, čak i u hladnjaku.

Vrijeme dozrijevanja: 15. rujna.

Sorta je samo-sterilna, pa su potrebni oprašivači. Preporučene sorte za oprašivanje su: Abate Fetel, Decana del Comizio, Kaiser, Passacrassana, William.

8,85 

KRUŠKA (PYRUS COMMUNIS L.)

 

TLO:       Za krušku su najbolja dublja, dobro drenirana, teksturno lakša tla, bogata humusom i hranjivim elementima.

KLIMA: Kruški odgovara umjereno topla klima.To je voćna vrsta koja  ne podnosi velike hladnoće, a posebno su osjetljivi cvijetovi i tek zametnuti plodovi, koji pozebu već na -2°C, stoga krušku treba saditi na nagnutim položajima na kojima zrak ne stagnira. Visoke temperature također mogu uzrokovati palež lišća, što se može spriječiti natapanjem neposredno prije pojave visokih temperatura.

VRIJEME SADNJE:            Krušku je najbolje saditi u vrijeme mirovanja vegetacije, u jesen

ili u rano proljeće. Preporučuje se jesenska sadnja.

NAČIN UZGOJA:               Kako je kruška samoneoplodna, potrebno je kombinirati sorte tako da se omogući međusobno oprašivanje i oplodnja. Razmaci sadnje između voćaka  u vrtnom voćnjaku može biti 3-5 m, a u redu 1,5 do 4 m ovisno o uzgojnom obliku.

SAVJETI ZA SADNJU:       Prije sadnje se odstrane svi oštećeni dijelovi korijena, a sitno korijenje ne

prikraćujemo. Sadnica se sadi u svježe iskopanu jamu, u dobro pripremljeno  tlo (do dubine 0,7m) tako da cijepljeno mjesto bude 10-ak cm iznad površine tla.  Na korijen se stavlja sloj rahle zemlje, koji je potrbno dobro nagaziti, te 20 kg stajskog gnoja i 0,5 kg NPK 7:20:30, u sloju iznad korijenja. Sva dodana gnojiva prekriju sa zemljom, te se voćka zalije s najmanje 30 litara vode.

REZIDBA:                             Rezidbom je potrebno regulirati generativni i vegetativni rast, ali i osigurati krošnji što više svjetla i prozračnosti, ograničavati bujnije grane u korist onih manje bujnih, odnosno obnavljati rodno drvo s rodnom pupovima.

GNOJIDBA:                        Voćke je potrebno gnojiti stajskim i mineralnim gnojivima.