Smokva Petrovača bijela

Sorta smokve “Petrovača bijela” rađa obilno i redovito.

Dvorotka je, prvi plod je krupan, kožica se lako guli, meso je bijele boje i vrlo sočno, najčešće se koristi za potrošnju u svježem stanju. Drugi rod daje plod srednje veličine, kožica se lako guli, meso je bijelo i jako slatko, koristi za potrošnju u svježem stanju.

Smokva „Petrovača bijela“ prvi puta dozrijeva krajem lipnja, a drugi puta tijekom kolovoza i početkom rujna.

Smokva “Petrovača bijela” (Ficus carica) je popularna sorta smokve koja se ističe svojim slatkim i sočnim plodovima svijetle zelene do žućkaste boje.

Ova sorta je vrlo cijenjena zbog svoje kvalitete i okusa te je idealna za svježu konzumaciju, sušenje i preradu.

Zbog velikog broja narudžbi trenutno ne primamo narudžbe putem web shopa. Ponovno otvaramo u petak 20.03.

8,10 

Karakteristike:

  • Visina: 3 – 5 metara (može biti i manja uz redovitu rezidbu)
  • Širina: 3 – 5 metara
  • Plodovi: Veliki, okrugli do kruškoliki, svijetlozelene do žućkaste boje, izuzetno slatki i sočni
  • Listovi: Veliki, dlanasti, tamnozeleni
  • Vrijeme zrenja: Krajem srpnja do kolovoza (ovisno o klimatskim uvjetima)
  • Otpornost: Dobro podnosi toplinu, ali je osjetljiva na niske temperature; najbolje uspijeva u mediteranskoj klimi

Uvjeti uzgoja:

  • Svjetlost: Puno sunce; zahtijeva minimalno 6 sati direktne sunčeve svjetlosti dnevno
  • Tlo: Dobro drenirano, plodno tlo; preferira blago kisela do neutralna tla
  • Zalijevanje: Redovito zalijevanje, osobito u sušnim razdobljima; dobro podnosi sušu, ali za optimalan prinos treba dovoljnu količinu vode
  • Gnojidba: Gnojiti u proljeće i ljeto organskim ili mineralnim gnojivima bogatim fosforom i kalijem

Njega:

  • Rezidba: Rezidba se preporučuje u kasnu zimu ili rano proljeće kako bi se oblikovala krošnja i potaknula proizvodnja plodova
  • Zaštita: Pregledavati na moguće štetnike i bolesti poput smokvine muhe, pepelnice i antraknoze; koristiti odgovarajuće insekticide i fungicide po potrebi
  • Održavanje: Uklanjati suhe i oštećene grane, te osigurati dobru cirkulaciju zraka unutar krošnje kako bi se smanjio rizik od bolesti

Primjena: Smokva “Petrovača bijela” je idealna za sadnju u vrtovima i voćnjacima gdje se može koristiti za proizvodnju plodova za svježu konzumaciju, sušenje ili preradu u džemove i slastice. Osim što pruža ukusan plod, smokva također dodaje estetsku vrijednost vrtu svojim velikim, dekorativnim listovima. Također je prikladna za uzgoj u većim posudama na terasama i balkonima, uz odgovarajuću njegu i zalijevanje

 

PREPORUKE ZA SADNJU I UZGOJ

TLO:
Smokva voli duboka i plodna tla koja dobro gospodare vodom i hranjivima. Ne podnosi teška glinena tla

KLIMA:
Smokva je biljka toplih podneblja, dobro podnosi niske temperature u dobi mirovanja stoga ju možemo saditi i u kontinentalnim područjima. Na niske temperature osjetljiva su mlada stabla i jednogodišnji izboji. Iste bi tzrebalo dodatno zaštititi. U kontinentalnim područjima poželjno ju je saditi na područjima zaštićenim od vjetra i niskih temperatura.

VRIJEME SADNJE:
U mediteranskim područjima poželjno ju je posaditi u jesen, a u proljeće u kontinentalnom području.

NAČIN UZGOJA:
Na okućnicama najćešće sadimo pojedinačne biljke, a u nasadima su razmaci 6 do 8 metara, ovisno o bujnosti sorte. Razlikujemo  jednorotke koje obično zriju od kolovoza  do studenog,  i dvorotke čija prva zrioba traje od konca lipnja i kroz prvu dekadu srpnja, a drugi rod počinje koncem  kolovoza i traje sve do listopada.

SAVJETI ZA SADNJU:
Smokva voli rahlo tlo, stoga joj treba iskopati veću jamu kako bi se kvalitetno ukorijenila. Provodnicu  prikraćujemo tek druge godine u proljeće.

REZIDBA:
Smokva je dosta osjetljiva na rezidbu jer teško zacijeljuje rane, posebno na jačim granama. Najčešći  uzgojni oblik je  vaza, s tri skeletne grane. Njih oblikujemo na visini 80 – 100 cm od tla.

GNOJIDBA:
Posebno je važna  kod razvoja mladih biljaka. Količina N-P-K gnojiva ovisi prije svega o tlu na kojem je posađena i nedostatku pojedninog hraniva. U pravilu, u jesen dodajemo gnojiva s većim udjelom fosfora i kalija, a u proljeće s većim udjelom dušika.